Rab - Premužićeva staza i Uvala Zavratnica

Rab - Otok sreće

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora, zanimljiv je po tome što za razliku od ostalih jadranskih otoka ima samo osam naselja: Banjol, Barbat na Rabu, Kampor, Lopar, Mundanije, Palit, Rab i Supetarska Draga.
Zbog svog položaja Rab je iznimno povoljan za odvijanje turističkih aktivnosti, samo su Mundanije kopneno naselje. No, Rab je do prije par desetljeća bio isključivo poljoprivredno orijentiran, te turizam na samom otoku još prolazi kroz brojne izazove, ali se odupire nekim pomodnim trendovima.
Zanimljivost Raba je da broj stanovnika ne opada, tranzicija od poljoprivrede do turizma ne odvija se brzo i nasilno.
Za razliku od svog južnijeg susjeda Paga Rab je čak 40% prekriven šumom, što ga čini iznimno zanimljivim za šetnje i uživanje u krajoliku. Čak 106 ha otoka čini šuma Dundo koja je od 1949. godine pod stalnom zaštitom države, a danas je u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije, te je jedna od rijetkih očuvanih šuma hrasta crnike na Mediteranu.

Premužićeva staza

Osim one velebitske ljepotice i velebnog djela šumarskog inženjera Ante Premužića, njegovo ime nosi i predivna staza na Otoku sreće – Rabu. Dio staze od crkve Sv. Petra u Supetarskoj dragi (radi se o jednoj od najbolje očuvanih romaničkih građevina na istočnoj obali Jadrana), do Lopara je dugačka cca 6,5 km i pruža prekrasan doživljaj grebenske staze, sa nekih 150 m visinske razlike u jednom smjeru, što je svakako pogodno za planinare koji teže uživanju. Na stazi se nalaze brojna arheološka i etnološka nalazišta. Prije nekoliko godina, na toj činjenici pokrenut je projekt: Rab Arheological Traces, a dio Premužićeve od Supetarske drage do Lopara, na koju vas vodimo je unutar tog projekta markiran za planinare i bicikliste kao Frux trail. Najznačajniji dio te staze je Fruška lokva, koja svoj izgled mijenja čak i do jezerskog oblika, za vrijeme većih kiša, a možda najatraktivniji je predio Fruge, odnosno fascinantna erozija tla.
Na ovom području održavaju se brojne aktivnosti u vidu hodanja, bicikliranja, te umjetničkih kolonija.

Nakon izlaska iz djelomično travnatog i zemljanog terena zastaje dah od predivnog pogleda prema moru, Loparu, ali i Velebitu. Spustili smo se na Rajsku plažu u Loparu, koja je u gotovo u svako doba godine sasvim prihvatljiva za namočit nogice i rekuperirat se za povratak.

Uvala Zavratnica

Kako staza nije zahtjevna vodimo vas i u Uvalu Zavratnica. Do Zavratnice, koja slovi kao jedna od najljepših uvala na hrvatskoj obali i kao značajni krajobraz, može se doći na dva načina, planinarskom stazom koja kreće par desetaka metara prije vidikovca ili stazom uz more od Jablanca. Zavratnica je dio Parka prirode Velebit, staza s vidikovcem izgrađena je početkom 20. stoljeća gornja , kao i šetnica uz more. Negdje u to vrijeme Zavratnica postaje skrovito ljetovalište bečke i praške elite.

Po svom postanku Zavratnica je potopljena bujična dolina s kanjonskim liticama visokim oko 100 m. Dužina zaljeva iznosi oko 900 m, a širina varira između 50 i 150 m. Nastala je u slojevima kredne starosti iz kojih se zbog velike razlomljenosti formiraju brojni sipari koji su zaustavljeni podzidima, te sadnjom drveća i niskog raslinja. U Zavratnici je izbrojano 129 biljnih vrsta, od čega 100 autohtonih i 29 alohtonih vrsta.

Tekst i fotografije: Željka Žirovčić