Kranjska Gora – destinacija koja nikad ne razočara

Kranjska Gora udaljena je samo cca 2,5 h od Zagreba i idealna je destinacija u svako godišnje doba.

Zimi je odredište brojnim skijašima, ali to svakako nije jedini adut ovog predivnog mjestašca, okruženog najvišim vrhovima Julijskih Alpi. Ne možemo više nabrojati koliko smo se puta zaustavili uz predivno jezero Jasna, koje nas uvijek oduševi svojom ljepotom, pogledom i refleksijom Prisojnika i Razora, cesta preko Vršiča poseban je doživljaj, osim za one osjetljive na zavojite ceste, rijeka Pišnica, slap PeričnikTamar, Dolina Vrata, Srednji Vrh, Gozd Martuljek ljepote su na dohvat ruke, odnosno noge.
Od nekada pastirskog sela po imenu Borovška ves do turističkom mamca prošlo je podosta vremena i za to su ključna dva infrastrukturna događaja, prvi je izgradnja ceste preko Vršiča, koji je i danas bitan čimbenik u  svakom smislu, a drugi je željeznica, koja danas ne prometuje na tom području. Nakon toga počela je izgradnja žičara. Sa svojih 800 m nadmorske visine, u nekim malo drugačijim zimama, od ovih zadnjih, Kranjska Gora bila je idealna za skijaše sa cijelog ex Yu prostora. Ali, mudri Slovenci, kao da su predosjetili klimatske promjene, nisu stvar prepustili slučaju i fokusirali se samo na skijanje, pa je tako Kranjska Gora ishodište brojnih planinarskih staza, ali i biciklističkih, jedna od ljepših i najdužih biciklističkih staza koju smo vidjeli se nalazi upravo ovdje - kružna biciklistička staza vodi od Kranjske Gore preko Bleda, Bohinja, Tolmina, Kobarida, Bovca i Vršiča natrag do Kranjske Gore. Cijeli krug dugačak je 232 km.

Ukoliko meteorološke prilike nisu naklonjene u trenutku boravka u Kranjskoj Gori u ponudi se nalaze četiri muzeja, od kojih je nama najzanimljiviji Slovenski planinski muzej u Mojstrani o kojem će biti još riječi u zasebnom pasusu, a osim njega tu su još Nordijski center Planica, Pocarjeva domačija i Liznjekova hiša. Osim muzeja svakako valja potražiti i okrijepu u nekoj od lokalnih gostišča, ono što smo mi probali i što svakako možemo preporučit je Gostilna Jožica u Gozd Martuljku i Lačni Kekec u Kranjskoj Gori, Mihov dom na vršičkoj cesti, Šurc u Rateču.
Teško je sve skratiti i napraviti nekakav koncizan opis Kranjske Gore, ali u nastavku su naše najdraže destinacije u Kranjskoj Gori i njenoj okolici.

Jezero Jasna

Ne brojimo više posjete ovoj ljepotici, često nam se nađe na putu i uvijek smo spremni izdvojit vrijeme za nju. Prisojnik i Razor gordo se ogledaju u bistrini i plavetnilu ovog prekrasnog jezera, stric Vitranc uvijek budno motri na posjetitelje i spreman je pozirat za možda i najčešću razglednicu Kranjske Gore.

Vršič i njegova cesta
Otprilike negdje koliko puta smo zastali na Jasni, provozali smo se i po vršičkih 50 serpentina. Prijevoj je to koji spaja Kranjsku Goru s Dolinom Soče, nalazi se malo ispod samog istoimenog vrha koji se nalazi na 1737 mnm. Vršič je mjesto susreta brojnih planinara i ishodište brojnih staza, prema Maloj Mojstrovki, Prisojniku, Slemenovoj špici, ali također nudi mogućnost spavanja u nekoj od jako dobro uređenih domova - Tičarjev, Poštarski, Erjavčeva koča.
Pogledi s Vršiča također ostavljaju bez daha, a jedan od njih je našu iduću točku.

Ajdovska Deklica
Ajdovska deklica bila je dobrog srca. Živjela je pod prevjesnim zidinama Prisanka (ili Prisojnika) i vodila putnike kroz snježne nanose preko Vršiča do Trente. Kad su se putnici vraćali, ostavljali su joj hranu ispod Prisojnika, tako da nikada nije bila ni žedna, ni gladna.
No, imala je i drugu službu. Posjećivala je mlade majke i novorođenčad i proricala njihovu sudbinu.
Jedne noći posjetila je seljanku u Trenti koja je upravo rodila sina. Dok je majka spavala, deklica je tiho prišla djetetu i prorekla mu da će postati lovac te da će ustrijeliti zlatoroga i njegovim rogovima steći basnoslovno bogatstvo. Kad su njene sestre čule za ovo proročanstvo, proklele su je jer je prorekla zlatorogu smrt. Tako se skamenila kad se vratila pod Prisojnik.

Slovenski planinski muzej u Mojstrani
Slovenski planinarski muzej predstavlja očuvanu slovensku planinarsku baštinu, prirodoslovne sadržaje slovenskih planina, biljnog i životinjskog svijeta, kao i prikaz opreme nekad i danas, funkcioniranje službi spašavanja, doživljaj bivka i slično.Kažu Slovenci da je jedini igrificirani muzej, iako mi nismo od tri posjeta ni jednom uspjeli ostvariti VR uspon na Triglav, što je navodno u ponudi, sadržaj je svakako zanimljiv i escape room i bivak i ploče sa kviz sadržajem su svakako razlog za doći i vidjeti ovaj muzej.

Slap Peričnik
Iako se piše u jednini ustvari ga čine dva slapa: donji i gornji, od kojih je donji višlji, odnosno 52 m visok, dok je gornji visok samo 16 m. Ono što oba slapa čini specifičnima je što se može ući u njih, odnosno proći u stijenu iza njih. Zaista je impresivna snaga kojom se razbija voda kada Peričnik dotakne kamen.

Tekst i fotografije: Željka Žirovčić