Rab - Premužićeva staza + uvala Zavratnica 

Rab je otok s najviše pješčanih plaža na Jadranu (30) i jedan je od naših najzelenijih otoka. Naziv otok sreće datira još od starih Rimljana koji su mu, oduševljeni njegovim prirodnim bogatstvom, plitkim, toplim i kristalno čistim morem te blagom klimom, nadjenuli ime Felix arba (sretan otok). Za blagu klimu najzaslužnije je brdo Kamenjak koje otok štiti od olujnih udara bure sa sjevera. Strana okrenuta prema unutrašnjosti otoka je bogata vegetacijom, dok je ona okrenuta kopnu i velebitskom kanalu sam krš i golet.

Osim one velebitske ljepotice i velebnog djela šumarskog inženjera Ante Premužića, njegovo ime nosi i predivna staza na Otoku sreće – Rabu. Dio staze od crkve Sv. Petra u Supetarskoj dragi (radi se o jednoj od najbolje očuvanih romaničkih građevina na istočnoj obali Jadrana), do Lopara je dugačka cca 6,5 km i pruža prekrasan doživljaj grebenske staze, sa nekih 150 m visinske razlike u jednom smjeru, što je svakako pogodno za planinare koji teže uživanju. Na stazi se nalaze brojna arheološka i etnološka nalazišta. Prije nekoliko godina, na toj činjenici pokrenut je projekt: Rab Arheological Traces, a dio Premužićeve staze od Supetarske drage do Lopara je unutar tog projekta markiran za planinare i bicikliste kao Frux trail. Najznačajniji dio te staze je Fruška lokva, koja svoj izgled mijenja čak i do jezerskog oblika, za vrijeme većih kiša, a možda najatraktivniji je predio Fruge, odnosno fascinantna erozija tla.

Do Zavratnice, koja slovi kao jedna od najljepših uvala na hrvatskoj obali i kao značajni krajobraz, može se doći na dva načina, planinarskom stazom koja kreće par desetaka metara prije vidikovca ili stazom uz more od Jablanca.

Po svom postanku Zavratnica je potopljena bujična dolina s kanjonskim liticama visokim oko 100 m. Dužina zaljeva iznosi oko 900 m, a širina varira između 50 i 150 m. Nastala je u slojevima kredne starosti iz kojih se zbog velike razlomljenosti formiraju brojni sipari koji su zaustavljeni podzidima, te sadnjom drveća i niskog raslinja. U Zavratnici je izbrojano 129 biljnih vrsta, od čega 100 autohtonih i 29 alohtonih vrsta.