Dolomiti ili Dolomitske Alpe planinska su skupina u istočnim Alpama u Italiji. Nalaze se većinskim dijelom u provinciji Belluno (Veneto), a ostalim, manjim dijelom, u provincijama Južni Tirol i Trentino (sve u sjeveroistočnoj Italiji).

Dogovorno, proteže se od rijeka Adige na zapadu do Piave na istoku, i između dolina Puster na sjeveru i Sugana na jugu.. Jedan nacionalni (Parco Nazionale Dolomiti Bellunesi) i više regionalnih parkova nalaze se na Dolomitima.

U kolovozu 2009. godine, Dolomiti su proglašeni prirodnom svjetskom baštinom UNESCO-a. U Dolomitima se nalazi 21 vrh viši od 3.000 m nadmorske visine i oni pokrivaju površinu od oko 141.903 hektara. Tu se nalaze neki od najljepših alpskih krajolika s vertikalnim stijenama, strmim liticama i velikom gustoćom uskih, dubokih i dugih dolina. Tu se izmjenjuju raznoliki krajolici velikog geološkog značaja, kao što su prirodni stupci i zidovi, krške formacije (najveći broj različitih vapnenačkih formacija na ograničenom prostoru na svijetu) je, vrhovi i ledenjaci. Oni svjedoče o bogatoj geomorfološkoj prošlosti stijena koje su oblikovane erozijom, potresima i glacijacijom.

Neke samostalne stijene su više od 1.500 m od svog dna, te spadaju u najviše vapnenačke litice na svijetu. Zbog toga su na ovom području česta klizišta tla, poplave i lavine.

Dolomiti su možda i najposjećeniji planinski masiv u svijetu, što je i uzrok jedine njihove mane - prevelike gužve.

Kranjska Gora je malo turističko mjesto na sjeverozapadu Slovenije, udaljeno svega nekoliko kilometara od Italije i Austrije, okruženo velebnim vrhovima Julijskih Alpa s jedne strane, i pitomijim Karavankama s druge, sjeverne strane. U neposrednoj blizini nalaze se, Triglavski nacionalni park, izvor Save Dolinke, Planica ( najveća skijaška skakaonica – letaonica na svijetu), Tromeja (lokalitet na tromeđi tri države, na visini 1500m), Sleme (fotografija snimljena s tog mjesta je najpoznatija razglednica s motivom Julijskih Alpa), kao i mnoštvo drugih prirodnih ljepota (slapovi, planinske rijeke, potoci…).

Slap Peričnik nije ni najviši, ni najveći , ni najposjećeniji slap u Sloveniji, ali je možda najupečatljiviji. Jedini je slap iza kojeg vodi staza, tako da ga se može vidjeti i sa one druge strane, "iznutra".

Greben Košute je najdulji slovenski greben i prirodna je granica između Slovenije i Austrije. Svi vrhovi u masivu Košute imaju ista obilježja kao i velika većina vrhova koji pripadaju Karavankama; južna (slovenska) strana ovog masiva je travnata, pristupačna, staze su samo na nekoliko mjesta isprekidane stijenama, dok je sjeverna (austrijska) strana pravi dugi i jako strmi kamen zid. Veliki vrh je najzapadniji dvotisućnjak Košute i daleko najposjećeniji, iako je sa svojih 2088m tek treći po visini.

Karavanke su sa svojih 120 km, jedan od najduljih planinskih lanaca u Europi. Protežu se duž austrijsko-slovenske granice u smjeru istok-zapad. Sjeverna (austrijska) strana je većim dijelom strma i nepristupačna, dok je južna (slovenska), puno blaža, pitomija i dostupnija. Na sjeveru ih omeđuje rijeka Drava, a na jugu Sava, koja ih ujedno dijeli od Julijskih Alpa. Na svom istočnom dijelu graniče sa Kamniško-Savinjskim Alpama i Pohorjem. Geografski i geološki se dijele na istočne (niže) i zapadne (više).

Stol ili Veliki Stol (Hochstuhl), najviši je vrh Karavanki (2236m). Stol je značajan za slovensko planinarstvo, jer se na njemu 1892. godine rodila ideja o osnivanju slovenskog planinarskog saveza, koji je i osnovan godinu dana kasnije.

Golica je sa svojih 1835m najviši vrh istoimenog grebena na zapadnom dijelu Karavanki. Nalazi se iznad Jesenica, na granici između Slovenije i Austrije. Cijeli greben Golice iznad 1500 m je gol (travnat - bez šumskog raslinja), po čemu je planina i dobila svoje ime.

Viševnik je jedan od lako dostupnih vrhova u srcu Julijskih Alpi, sa izvrsnim pogledom na Triglav i mnoge okolne vrhove. Za uspon nije potrebna nikakva oprema (osim standardne planinarske), dovoljna je dobra volja i (ipak) određena kondicijska pripremljenost. Viševnik ne traži puno, ali puno nudi i daje.

Samarske stijene su strogi rezervat prirode. Uz njih, takav nivo zaštite imaju još samo Bijele stijene, te Rožanski i Hajdučki kukovi u NP Sjeverni Velebit. Po tom kriteriju, ovo su najzaštićenija područja u Hrvatskoj. Samarske stijene su jedinstven geomorfološki fenomen, i jedno su od najatraktivnijih planinarskih odredišta u Hrvatskoj. Zahvaljujući Planinarskom društvu „Bijele stijene“ iz Mrkoplja, kroz Samarske stijene trasiran je Mrkopaljski planinarski put (MPP), koji je od 1. 7. 1990., otvoren za planinare i posjetitelje. Sastoji se od dva dijela: Zapadne ili Sjeverne i Južne skupine. Svaka od ovih skupina ima četiri kontrolne točke. Južna je nešto duža i zahtjevnija, ali ni zapadna nije baš „mačji kašalj“. Prolaz kroz Samarske stijene zahtijeva solidnu kondiciju (nema puno ravnih dionica, non stop se ide gore-dolje) i malo (ponekad i malo više) spretnosti, jer se često penje i rukama.

Dolomiti ili Dolomitske Alpe planinska su skupina u istočnim Alpama u Italiji. Nalaze se većinskim dijelom u provinciji Belluno (Veneto), a ostalim, manjim dijelom, u provincijama Južni Tirol i Trentino (sve u sjeveroistočnoj Italiji).

Dogovorno, proteže se od rijeka Adige na zapadu do Piave na istoku, i između dolina Puster na sjeveru i Sugana na jugu.. Jedan nacionalni (Parco Nazionale Dolomiti Bellunesi) i više regionalnih parkova nalaze se na Dolomitima.

U kolovozu 2009. godine, Dolomiti su proglašeni prirodnom svjetskom baštinom UNESCO-a. U Dolomitima se nalazi 21 vrh viši od 3.000 m nadmorske visine i oni pokrivaju površinu od oko 141.903 hektara. Tu se nalaze neki od najljepših alpskih krajolika s vertikalnim stijenama, strmim liticama i velikom gustoćom uskih, dubokih i dugih dolina. Tu se izmjenjuju raznoliki krajolici velikog geološkog značaja, kao što su prirodni stupci i zidovi, krške formacije (najveći broj različitih vapnenačkih formacija na ograničenom prostoru na svijetu) je, vrhovi i ledenjaci. Oni svjedoče o bogatoj geomorfološkoj prošlosti stijena koje su oblikovane erozijom, potresima i glacijacijom.

Neke samostalne stijene su više od 1.500 m od svog dna, te spadaju u najviše vapnenačke litice na svijetu. Zbog toga su na ovom području česta klizišta tla, poplave i lavine.

Dolomiti su možda i najposjećeniji planinski masiv u svijetu, što je i uzrok jedine njihove mane - prevelike gužve.

Chamonix-Mont-Blanc ili skraćeno Chamonix je šarmantni gradić u jugoistočnoj Francuskoj, smješten u podnožju Mont Blanca (4810m), najvišeg alpskog vrha, na tromeđi Francuske, Švicarske i Italije. Chamonix su kao turističku destinaciju otkrili britanski istraživači William Windham i Richard Pococke još davne 1741. godine, a 1924. godine u Chamonixu su održane prve zimske Olimpijske igre. Danas je Chamonix turistička meka, kako za skijaše, tako i za planinare i alpiniste. Osim najvišeg alpskog vrha, tu se nalazi i najviša žičara u Francuskoj (Aiguille du Midi, 3842m), najveći ledenjak u Francuskoj (Mer de Glace), najviša visokogorska željeznica u Francuskoj (Tramway du Mont Blanc, 2372m), kao i mnoštvo drugih atrakcija.

Dolomiti ili Dolomitske Alpe planinska su skupina u istočnim Alpama u Italiji. Nalaze se većinskim dijelom u provinciji Belluno (Veneto), a ostalim, manjim dijelom, u provincijama Južni Tirol i Trentino (sve u sjeveroistočnoj Italiji).

Dogovorno, proteže se od rijeka Adige na zapadu do Piave na istoku, i između dolina Puster na sjeveru i Sugana na jugu.. Jedan nacionalni (Parco Nazionale Dolomiti Bellunesi) i više regionalnih parkova nalaze se na Dolomitima.

U kolovozu 2009. godine, Dolomiti su proglašeni prirodnom svjetskom baštinom UNESCO-a. U Dolomitima se nalazi 21 vrh viši od 3.000 m nadmorske visine i oni pokrivaju površinu od oko 141.903 hektara. Tu se nalaze neki od najljepših alpskih krajolika s vertikalnim stijenama, strmim liticama i velikom gustoćom uskih, dubokih i dugih dolina. Tu se izmjenjuju raznoliki krajolici velikog geološkog značaja, kao što su prirodni stupci i zidovi, krške formacije (najveći broj različitih vapnenačkih formacija na ograničenom prostoru na svijetu) je, vrhovi i ledenjaci. Oni svjedoče o bogatoj geomorfološkoj prošlosti stijena koje su oblikovane erozijom, potresima i glacijacijom.

Neke samostalne stijene su više od 1.500 m od svog dna, te spadaju u najviše vapnenačke litice na svijetu. Zbog toga su na ovom području česta klizišta tla, poplave i lavine.

Dolomiti su možda i najposjećeniji planinski masiv u svijetu, što je i uzrok jedine njihove mane - prevelike gužve.

Prokletije, planinski lanac na granici Crne Gore i Albanije, jedan su od najsurovijih i najnepristupačnijih planinskih predjela Balkanskog poluotoka. Prokletije ili Bjeshket e Nemuna, značenje je isto: Proklete ili uklete planine. I sa crnogorske i sa albanske strane područje je proglašeno Nacionalnim parkom; u Crnoj Gori NP Prokletije, a u Albaniji NP Valbona. Prokletije plijene prostranstvom, surovošću i mistikom. Golem i pust prostor prožet je alpskim pejzažima (odatle i naziv Albanske Alpe) kao gotovo nigdje u Dinarskom području: duboke doline, nazubljeni, teško pristupačni vrhovi, ledenjačka jezera i divlje rijeke sa mnogobrojnim slapovima. Najviši vrh Prokletija, ali i cijelog dinarskog gorja, je Maja Jezerce (2694m), koji se nalazi u Albaniji. Također, tu se nalazi i najviši vrh Crne Gore, Zla Kolata (2534m), kao i najviši vrh Kosova, Gjeravica (2656m).

Izreka “Sve planine na jednu, a Prokletije na drugu stranu” nije nastala slučajno.