Sa 1751m nadmorske visine Sveto Brdo zauzima drugo mjesto na listi najviših vrhova Velebita, odmah iza Vaganskog vrha (1757m). Sveto Brdo je vjerojatno najprepoznatljiviji vrh Velebita. Njegova visoka, samostojeća piramida, vidljiva s nekoliko stotina kilometara, smještena je na jugoistočnom kraju 10 kilometara duge skupine Vaganski Vrh - Sveto Brdo, koja se izdiže uglavnom iznad dolina Velike i Male Paklenice i sadrži sve najviše vrhove Velebita koji prelaze 1700 metara. Pogled sa Svetog brda za mnoge je najljepši u Hrvatskoj.

Park prirode Biokovo jedan je od 12 parkova prirode u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća istoimeni planinski masiv i dio je planinskog masiva Dinarida. Parkom prirode proglašen je 1981. godine, s površinom od 195,5 km2. Najviši vrh parka Sveti Jure s 1762 metra nadmorske visine ujedno je i najviši vrh planine Biokovo te treći najviši vrh u Hrvatskoj.

Greben Košute je najdulji slovenski greben i prirodna je granica između Slovenije i Austrije. Svi vrhovi u masivu Košute imaju ista obilježja kao i velika većina vrhova koji pripadaju Karavankama; južna (slovenska) strana ovog masiva je travnata, pristupačna, staze su samo na nekoliko mjesta isprekidane stijenama, dok je sjeverna (austrijska) strana pravi dugi i jako strmi kamen zid. Veliki vrh je najzapadniji dvotisućnjak Košute i daleko najposjećeniji, iako je sa svojih 2088m tek treći po visini.

Viševnik je jedan od lako dostupnih vrhova u srcu Julijskih Alpi, sa izvrsnim pogledom na Triglav i mnoge okolne vrhove. Za uspon nije potrebna nikakva oprema (osim standardne planinarske), dovoljna je dobra volja i (ipak) određena kondicijska pripremljenost. Viševnik ne traži puno, ali puno nudi i daje.

Omiška Dinara je brdo uz obalu Jadranskog mora, istočno od Omiša. Sa zapadne i sjeverne strane omeđuje ju rijeka Cetina, a sa istočne strane se povezuje s Omiškom Rogoznicom. Duga je 16km, a najviši vrh je Kula (864m). Iako se ne može pohvaliti visinom, atraktivnosti joj ne nedostaje. Tu prednjači staza "Via Ferrata Fortica", jedan od najlakših puteva te vrste, ali zbog svoje pozicije i vidika jedan od najatraktivnijih. Na najistočnijem dijelu nalazi se i zanimljiva staza nazvana "Put života", a koja je također dio ovog izleta.

Brač je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km2 treći je otok po veličini na Jadranu. Najviši vrh je Vidova gora , inače i najviši vrh svih jadranskih otoka (778 m). Na Braču se nalazi i najpoznatija hrvatska plaža – Zlatni rat, kao i vrlo zanimljive lokacije, samostan Blaca i Zmajeva špilja, koje govore o povijesti, ne samo otoka, već i hrvatskog naroda uopće.

Prije nekoliko godina Brač je dobio i planinarsko-pješačku stazu Via Brattia, dugu 140km, koja u prekrasnu pješačku cjelinu povezuje veći broj bračkih naselja i dvanaest najatraktivnijih kulturno – povijesnih otočkih lokacija. Via Brattia prolazi središtima mnogih prekrasnih i živopisnih bračkih naselja – Supetra, Miraca, Sutivana, Bobovišća na moru, Ložišća, Bobovišća, Milne, Murvice, Bola, Sumartina, Povalja, Pučišća, Postira, Škripa, i vodi vas do nekih od najljepših bračkih plaža i uvala – Zlatnog rata, Farske, Murvice, Lovrečine, Smrke… Dio te staze i neke od zanimljivosti na otoku obići ćemo i mi na ovom izletu.

Debela Peč je 2014m visoka planina koja se s jedne strane strmo uzdiže iznad doline Krma, a s druge se blago spušta prema prostranim šumama Pokljuke. S vrha se pruža odličan pogled na Triglav i vrhove Julijskih Alpi, kao i na najviše vrhove Karavanki, a za lijepog vremena pogled seže i do Kamniško-Savinjskih Alpi.

Blegoš (1562m) je planina u blizini Škofje Loke i pripada Škofjeloškom planinskom lancu. Nalazi se između dviju rijeka, Selške Sore i Poljanske Sore koje se spajaju u Škofjoj Loki i dalje teku kao rijeka Sora. Blegoš je vrlo popularan među slovenskim planinarima, zauzima visoko 19. mjesto po popularnosti. Sa vrha je neometan pogled na sve strane, vide se Škofjeloške planine, Karavanke, Julijske Alpe, Kamniško-Savinjske Alpe. Pola sata hoda ispod vrha nalazi se Koča na Blegošu.