Samarske stijene su strogi rezervat prirode. Uz njih, takav nivo zaštite imaju još samo Bijele stijene, te Rožanski i Hajdučki kukovi u NP Sjeverni Velebit. Po tom kriteriju, ovo su najzaštićenija područja u Hrvatskoj. Samarske stijene su jedinstven geomorfološki fenomen, i jedno su od najatraktivnijih planinarskih odredišta u Hrvatskoj. Zahvaljujući Planinarskom društvu „Bijele stijene“ iz Mrkoplja, kroz Samarske stijene trasiran je Mrkopaljski planinarski put (MPP), koji je od 1. 7. 1990., otvoren za planinare i posjetitelje. Sastoji se od dva dijela: Zapadne ili Sjeverne i Južne skupine. Svaka od ovih skupina ima četiri kontrolne točke. Južna je nešto duža i zahtjevnija, ali ni zapadna nije baš „mačji kašalj“. Prolaz kroz Samarske stijene zahtijeva solidnu kondiciju (nema puno ravnih dionica, non stop se ide gore-dolje) i malo (ponekad i malo više) spretnosti, jer se često penje i rukama.

Dolomiti ili Dolomitske Alpe planinska su skupina u istočnim Alpama u Italiji. Nalaze se većinskim dijelom u provinciji Belluno (Veneto), a ostalim, manjim dijelom, u provincijama Južni Tirol i Trentino (sve u sjeveroistočnoj Italiji).

Dogovorno, proteže se od rijeka Adige na zapadu do Piave na istoku, i između dolina Puster na sjeveru i Sugana na jugu.. Jedan nacionalni (Parco Nazionale Dolomiti Bellunesi) i više regionalnih parkova nalaze se na Dolomitima.

U kolovozu 2009. godine, Dolomiti su proglašeni prirodnom svjetskom baštinom UNESCO-a. U Dolomitima se nalazi 21 vrh viši od 3.000 m nadmorske visine i oni pokrivaju površinu od oko 141.903 hektara. Tu se nalaze neki od najljepših alpskih krajolika s vertikalnim stijenama, strmim liticama i velikom gustoćom uskih, dubokih i dugih dolina. Tu se izmjenjuju raznoliki krajolici velikog geološkog značaja, kao što su prirodni stupci i zidovi, krške formacije (najveći broj različitih vapnenačkih formacija na ograničenom prostoru na svijetu) je, vrhovi i ledenjaci. Oni svjedoče o bogatoj geomorfološkoj prošlosti stijena koje su oblikovane erozijom, potresima i glacijacijom.

Neke samostalne stijene su više od 1.500 m od svog dna, te spadaju u najviše vapnenačke litice na svijetu. Zbog toga su na ovom području česta klizišta tla, poplave i lavine.

Dolomiti su možda i najposjećeniji planinski masiv u svijetu, što je i uzrok jedine njihove mane - prevelike gužve.

Chamonix-Mont-Blanc ili skraćeno Chamonix je šarmantni gradić u jugoistočnoj Francuskoj, smješten u podnožju Mont Blanca (4810m), najvišeg alpskog vrha, na tromeđi Francuske, Švicarske i Italije. Chamonix su kao turističku destinaciju otkrili britanski istraživači William Windham i Richard Pococke još davne 1741. godine, a 1924. godine u Chamonixu su održane prve zimske Olimpijske igre. Danas je Chamonix turistička meka, kako za skijaše, tako i za planinare i alpiniste. Osim najvišeg alpskog vrha, tu se nalazi i najviša žičara u Francuskoj (Aiguille du Midi, 3842m), najveći ledenjak u Francuskoj (Mer de Glace), najviša visokogorska željeznica u Francuskoj (Tramway du Mont Blanc, 2372m), kao i mnoštvo drugih atrakcija.

Dolomiti ili Dolomitske Alpe planinska su skupina u istočnim Alpama u Italiji. Nalaze se većinskim dijelom u provinciji Belluno (Veneto), a ostalim, manjim dijelom, u provincijama Južni Tirol i Trentino (sve u sjeveroistočnoj Italiji).

Dogovorno, proteže se od rijeka Adige na zapadu do Piave na istoku, i između dolina Puster na sjeveru i Sugana na jugu.. Jedan nacionalni (Parco Nazionale Dolomiti Bellunesi) i više regionalnih parkova nalaze se na Dolomitima.

U kolovozu 2009. godine, Dolomiti su proglašeni prirodnom svjetskom baštinom UNESCO-a. U Dolomitima se nalazi 21 vrh viši od 3.000 m nadmorske visine i oni pokrivaju površinu od oko 141.903 hektara. Tu se nalaze neki od najljepših alpskih krajolika s vertikalnim stijenama, strmim liticama i velikom gustoćom uskih, dubokih i dugih dolina. Tu se izmjenjuju raznoliki krajolici velikog geološkog značaja, kao što su prirodni stupci i zidovi, krške formacije (najveći broj različitih vapnenačkih formacija na ograničenom prostoru na svijetu) je, vrhovi i ledenjaci. Oni svjedoče o bogatoj geomorfološkoj prošlosti stijena koje su oblikovane erozijom, potresima i glacijacijom.

Neke samostalne stijene su više od 1.500 m od svog dna, te spadaju u najviše vapnenačke litice na svijetu. Zbog toga su na ovom području česta klizišta tla, poplave i lavine.

Dolomiti su možda i najposjećeniji planinski masiv u svijetu, što je i uzrok jedine njihove mane - prevelike gužve.

Prokletije, planinski lanac na granici Crne Gore i Albanije, jedan su od najsurovijih i najnepristupačnijih planinskih predjela Balkanskog poluotoka. Prokletije ili Bjeshket e Nemuna, značenje je isto: Proklete ili uklete planine. I sa crnogorske i sa albanske strane područje je proglašeno Nacionalnim parkom; u Crnoj Gori NP Prokletije, a u Albaniji NP Valbona. Prokletije plijene prostranstvom, surovošću i mistikom. Golem i pust prostor prožet je alpskim pejzažima (odatle i naziv Albanske Alpe) kao gotovo nigdje u Dinarskom području: duboke doline, nazubljeni, teško pristupačni vrhovi, ledenjačka jezera i divlje rijeke sa mnogobrojnim slapovima. Najviši vrh Prokletija, ali i cijelog dinarskog gorja, je Maja Jezerce (2694m), koji se nalazi u Albaniji. Također, tu se nalazi i najviši vrh Crne Gore, Zla Kolata (2534m), kao i najviši vrh Kosova, Gjeravica (2656m).

Izreka “Sve planine na jednu, a Prokletije na drugu stranu” nije nastala slučajno. 

Triglav (2864m) je najviši vrh Slovenije i Julijskih Alpi općenito, i velik je izazov za mnoge planinare, ne samo hrvatske i slovenske. Do vrha nema lagane staze, svi prilazi su okarakterizirani kao „zelo zahtevne poti“, (što znači da su svi  „Via Ferrata“), odnosno, ne postoji mogućnost dolaska na vrh bez sajli i klinova. Većina planinara izlet na Triglav organizira kao dvodnevni izlet, jer je tako puno komotnije i lakše i ima puno više vremena za uživanje u alpskom visokogorju (naravno, ima i onih koji to u ljetnim mjesecima odrade u jednom danu). Ljetna sezona uspona na Triglav traje tek nekoliko mjeseci, pa je stoga u to doba uvijek gužva. Najčešća ishodišta za završni uspon su planinarski domovi Kredarica i Planika. Iako spadaju u najveće slovenske planinarske domove, mjesta za spavanje su gotovo stalno popunjena, posebno vikendima.

Triglav (2864m) je najviši vrh Slovenije i Julijskih Alpi općenito, i velik je izazov za mnoge planinare, ne samo hrvatske i slovenske. Do vrha nema lagane staze, svi prilazi su okarakterizirani kao „zelo zahtevne poti“, (što znači da su svi  „Via Ferrata“), odnosno, ne postoji mogućnost dolaska na vrh bez sajli i klinova. Većina planinara izlet na Triglav organizira kao dvodnevni izlet, jer je tako puno komotnije i lakše i ima puno više vremena za uživanje u alpskom visokogorju (naravno, ima i onih koji to u ljetnim mjesecima odrade u jednom danu). Ljetna sezona uspona na Triglav traje tek nekoliko mjeseci, pa je stoga u to doba uvijek gužva. Najčešća ishodišta za završni uspon su planinarski domovi Kredarica i Planika. Iako spadaju u najveće slovenske planinarske domove, mjesta za spavanje su gotovo stalno popunjena, posebno vikendima.

Dolomiti ili Dolomitske Alpe planinska su skupina u istočnim Alpama u Italiji. Nalaze se većinskim dijelom u provinciji Belluno (Veneto), a ostalim, manjim dijelom, u provincijama Južni Tirol i Trentino (sve u sjeveroistočnoj Italiji).

Dogovorno, proteže se od rijeka Adige na zapadu do Piave na istoku, i između dolina Puster na sjeveru i Sugana na jugu.. Jedan nacionalni (Parco Nazionale Dolomiti Bellunesi) i više regionalnih parkova nalaze se na Dolomitima.

U kolovozu 2009. godine, Dolomiti su proglašeni prirodnom svjetskom baštinom UNESCO-a. U Dolomitima se nalazi 21 vrh viši od 3.000 m nadmorske visine i oni pokrivaju površinu od oko 141.903 hektara. Tu se nalaze neki od najljepših alpskih krajolika s vertikalnim stijenama, strmim liticama i velikom gustoćom uskih, dubokih i dugih dolina. Tu se izmjenjuju raznoliki krajolici velikog geološkog značaja, kao što su prirodni stupci i zidovi, krške formacije (najveći broj različitih vapnenačkih formacija na ograničenom prostoru na svijetu) je, vrhovi i ledenjaci. Oni svjedoče o bogatoj geomorfološkoj prošlosti stijena koje su oblikovane erozijom, potresima i glacijacijom.

Neke samostalne stijene su više od 1.500 m od svog dna, te spadaju u najviše vapnenačke litice na svijetu. Zbog toga su na ovom području česta klizišta tla, poplave i lavine.

Dolomiti su možda i najposjećeniji planinski masiv u svijetu, što je i uzrok jedine njihove mane - prevelike gužve.

Bohinj je geografsko ime za prostor koji se nalazi na jugoistočnom dijelu Julijskih Alpi, a obuhvaća Gornju i Donju Bohinjsku dolinu, Nomensku dolinu i područje uz Bohinjsko jezero. Bohinj je kotlina, koja se proteže od Soteske do Ukanca. Na južnoj strani kotlinu zatvaraju Spodnje (donje) bohinjske gore, visoke do 2000 m, a na sjeveru Triglavsko gorje s Triglavom (2864 m). Bohinj je jedna od najljepših dolina u Triglavskom nacionalnom parku. Visoke planine, zelene šume, livade i pašnjaci sa svojim prirodnim ljepotama, kulturno - povijesni spomenici, sela i naselja sa hotelima, “gostiščima” i “kmetijama”, bogata outdoor ponuda... sve to čini Bohinj poželjnom destinacijom. 

Bohinjsko jezero najveće je stalno prirodno jezero u Sloveniji s površinom 3,3 km2. Dugačko je preko 4 km, široko kilometar i duboko do 44,5 m. Oko jezera vodi uređena staza duga cca 12 km.

Greben Spodnjih bohinjskih gora dug je 32 km i obuhvaća 31 vrh, od 1776m do 2085m. Na samom grebenu nema puno planinarskih domova, kao ni izvora vode, pa je potrebno dobro isplanirati put. Vrlo dobrim hodačima bit će dovoljan jedan dan da prođu cijeli greben, dok će većini ipak biti potrebna dva dana.

Na ovom izletu, u tri dana prolazimo jedan dio grebena, a ostalo vrijeme služi nam za uspon do grebena i silazak sa njega.

Dolomiti ili Dolomitske Alpe planinska su skupina u istočnim Alpama u Italiji. Nalaze se većinskim dijelom u provinciji Belluno (Veneto), a ostalim, manjim dijelom, u provincijama Južni Tirol i Trentino (sve u sjeveroistočnoj Italiji).

Dogovorno, proteže se od rijeka Adige na zapadu do Piave na istoku, i između dolina Puster na sjeveru i Sugana na jugu.. Jedan nacionalni (Parco Nazionale Dolomiti Bellunesi) i više regionalnih parkova nalaze se na Dolomitima.

U kolovozu 2009. godine, Dolomiti su proglašeni prirodnom svjetskom baštinom UNESCO-a. U Dolomitima se nalazi 21 vrh viši od 3.000 m nadmorske visine i oni pokrivaju površinu od oko 141.903 hektara. Tu se nalaze neki od najljepših alpskih krajolika s vertikalnim stijenama, strmim liticama i velikom gustoćom uskih, dubokih i dugih dolina. Tu se izmjenjuju raznoliki krajolici velikog geološkog značaja, kao što su prirodni stupci i zidovi, krške formacije (najveći broj različitih vapnenačkih formacija na ograničenom prostoru na svijetu) je, vrhovi i ledenjaci. Oni svjedoče o bogatoj geomorfološkoj prošlosti stijena koje su oblikovane erozijom, potresima i glacijacijom.

Neke samostalne stijene su više od 1.500 m od svog dna, te spadaju u najviše vapnenačke litice na svijetu. Zbog toga su na ovom području česta klizišta tla, poplave i lavine.

Dolomiti su možda i najposjećeniji planinski masiv u svijetu, što je i uzrok jedine njihove mane - prevelike gužve.